Razvoj govora i jezika
Razvoj govora i jezika

Razvoj govora I jezika u prvih 12 meseci života                                                  

Kupite kvalitetnu repliku Breitling Colt satova po pristupačnim cijenama, super klon Breitling Colt satova Kina.

Eastwatches nudi najtoplije i klasične klonove Rolex satova, sa keramičkim okvirom, visokokvalitetnim švicarskim sportovima.

Podignite svoj stil uz naše replike hublot satova. Naše visokokvalitetne replike precizno repliciraju preciznost i stil originala.

IWC replika

Prema Dejvidu Kristalu, „osnove razgovora postavljaju se tokom ranih interakcija majka-dete. Majčino ponašanje nije slučajno. Ona koristi veliki broj pitanja, koja propraća pauzama, kao da detetu pokazuje da očekuje odgovor i da mu daje priliku da odgovori. Ona neprestano pozdravlja dete, čak i posle vrlo kratkih perioda odvojenosti. Dok se dete hrani, majke obično ćute a nastavljaju s razgovorom kad odojče prestane da sisa. Ova ciklična shema govora i ćutanja anticipira bazičnu strukturu kasnijih razgovora.
.
Oko 5.nedelje konverzacione razmene postaju emotivnije. Oko drugog meseca pojava gukanja izmamljuje majčin nežniji glas. Nešto kasnije odojče počinje da se smeje a majčin glas zauzvrat postaje raznovrsniji.Čim dete počne da se zanima za okolinu i gleda unaokolo majka govori glasnije i skreće mu pažnju na različite predmete. Njena intonacija postaje prenaglašena i ona često ponavlja svoje rečenice. Igraju se jednostavne igre („bu-bu“) što umnogome potpomaže komunikaciju. Posle šestog meseca detaljni hotimični pokreti ispitivanja dovode do opširnijih majčinih komentara. Između osmog i desetog meseca odojčad pokušavaju da privuku pažnju drugih pokazivanjem rukama. U trenutku kad se pojave prve reči, odojčad su već mnogo naučila i vežbanjem i posmatranjem, o tome šta je govor i kako se u njemu učestvuje.

Između drugog i četvrtog meseca života odojčad počinje da reaguje na značenja različitih tonova glasa, na primer ljutite, umirujuće ili vesele glasove. Oko šestog meseca različiti iskazi počinju da se vezuju za odgovarajuće situacije (Buji paji, Tapši ručicama) ili pokazivanje prstom kao odgovor.
Većina dece razume nekoliko reči pred kraj prve godine. Kada napune godinu dana, deca su već mnogo naučila o tome kako odrasli upotrebljavaju glasove za izražavanje razlika u značenju, ali sopstvena sposbnost da obrazuje te glasove nije dovoljno razvijena.

Novoređenče i razvoj u prvoj godini života:

                                                             

Mesec     Motorika Vid i spretnost ruku
1                  Postepeni razvoj kontrole držanja  glave.Grub i trzav pokret         Počinje da fiksira bliske predmete.                                             Gleda majčino lice.
2 Dominantni primarni refleksi u uspravnom položaju i pokretima Sledi pogledom. Vizuelno zadržava objekt pogledom.
3 Podizanjem iz leđnog ležećeg položaja u sedeći, manje se primećuje zaostajanje glave Drži predmete koji su mu dati na trenutak
4 Ležeći na trbuhu, diže glavu i bradu. Razvija se hvatanje potpomognuto gledanjem.
5 Stavlja stopala u usta. Rukama se igra sa nožnim prstima. Prepoznaje svakodnevne predmete, npr.šolju.
6 U uspravnom položaju drži se na nogama. Zrelo vizuelno praćenje i konvergencija.  Koristi oba oka, ne bi trebalo da bude razrokosti.
7 Kada sedi, glava čvrsto stoji a leđa su prava. Premešta predmete (npr.koocke) iz ruke u ruku
8 Naizmeničan rad nogu. Javljaju se zaštitni refleksi u udovima. Traži ispuštene predmete.
9 Stabilno u sedećem položaju. Postrance i spreda pomaže se rukama u kretanju. Skida poklopce da bi videlo predmete.Vidljiva upotreba kažiprsta.
10 Pokušava da se kreće, puzi, praćakase, gega se. Trudi se da stoji. Velika vizueolna živahnost.Obuhvata manje predmetde.
11 Izigrava stajanje držeći se za blizak predmet. Kruži oko nameštaja. Baca poglede okolo, pravi brze vizuelne procene. Počinje da gleda slike i može da pokazuje kažiprstom.
12 Može da napravi prve korake.

Grubi razvoj motorike i čula u prvoj godini deteta odvija se u interakciji sa psihološkim razvojem deteta. Na rođenju, unutrašnjim svetom deteta dominiraju osećanja prijatnosti ili neprijatnosti, vezana za zadovoljenje osnovnih potreba (hrana, spavanje, temperatura) ali se vremenom razvijaju osećanja vezana za spoljašnje događaje i za osobe, na prvom mestu majke i deteta.Između deteta i majke razvija se posebna osećajna veza, tzv. privrženost.

Krajem prve godine dete je sigurno vezano za majku, raspoznaje bliske osobe i raduje im se, kao i predmetima i situacijama i jasno ih razlikuje od nepoznatih osoba. NA TOM UZRASTU DETE VEĆ POSEDUJE RANE KONCEPTE VREMENA I PROSTORA. Ono postaje svesno stalnosti sveta i osoba, odnosno zna da predmeti oi osobe postoje iako trenutno nisu na dohvat ruke ili u vidnom pol.

Paralelno sa saznajnim i osećajnim razvojem odvija se i razvoj govora.

Mesec Sluh i govor Društvenost
1 Plače zbog gladi ili neudobnosti. Smiruje se ili koči na zvuk. Spava i jede. Izaziva mnogo pažnje i pasivno je prima.
2 Smiruje se u odgovor na gukanje i ljuljanje. Primećuje blisko lice. Smeši se u odgovor.
3 Odgovara na promene zvukova, npr negoduje zbog niskih i grubih, a raduje se bliskim zvucima. Reaguje na poznate, prijatne prilike, npr hranjenje, kupanje.
4 Zreliji plač. Vokalizuje u odgovor napribiližavanje. Voli da se drži. Sada je hranjenjedruštvena aktivnost.
5 Okreće se prema izvoru zvuka
6 Veći nivo vokalzacije, smejulji se Spontano odgovara i smeši se
7 Počinje da oponaša ritam zvukova
8 Vežba vokalizaciju Počinje da bude svesno stranih osoba i prilagođava svoju prijemčivost.
9 Brblja, koristi glas s namerom. Vokalno oponašanje Odgovara odraslima. Igra se oponašajućih igara.
10 Zrela vokalizacija zvukova. Reaguje na ohrabrenje i obeshrabrenje.
11 Počinje da razumeva reči i jednostavne pojedinačne naredbe Pokazuje privrženost. Izvpodi tapšanjei mahanje rukama za pozdrav. (pa-pa)
12 Počinje da vokalizuje prepoznatljive reči.

Psihomotorni razvoj od druge do šeste godine života

                                  

Uzrast Motorika Vid i spretnost ruku
2-18 meseci Razvija se samostalno hodanje. Voli da gura i vuče igračke na točkovima. Penje se na stolice. Penje se uz stepenice držeći se i može pokušavati da siđe, ponekad padajući na zadnjicu. Voli slikovnice, pokazuje prstom. Vežba koordinaciju oko-ruka. Vidi male predmete i uzima ih palcem i kažiprstom. Još ne okreće listove knjige pojedinačno.
18-24 meseca Spretnije ranije motorne veštine. Pokušava da udara i  baca loptu. Dobro prosuđuje veličinu i položaj predmeta, npr.stolice. Voli da šara olovkom, oponaša vertikalne linije. Okreće listove knjige jedan po jedan.
2-3godine Veoma pokretno, koristeći se ovom sposobnosti istraživanja.Voli razne penjalice i kutije iz kojih izlazi i ulazi ponovo. Vozi tricikl. Mnogo je brže. Hoda postrance i unazad. Počinje da prepoznaje slova što se može koristiti za trstiranje vizuelne sposobnosti. Zrelije drži olovku. Pokušava dqa crta krug. Počinje da niže kuglice  i drži makaze.
3-4 godine Veoma vešto u motornim aktivnostima. Prilagođava brzinu. Voli da isprobava nove veštine npr stajenje na prstima, skakutanje. Počinje da pravi prepoznatljive dvodimenzionalne crteže, npr čovek, kuća
4-5 dodina Hoda po pravoj liniji. Stoji na jednoj nozi. Poskakuje s jedne na drugu nogu. Odgovara na ritam, muziku i pokret. Uživa u grupnim aktivnostima. Ubrzani razvoj spretnosti ruku. Boji crteže. Mnogo je veštije, brže.

Malo dete najveći deo vremena provodi u igri I ona je od posebnog značaja za njegov razvoj.Kroz igru dete otkriva svet I ostvaruje svoj zamišljeni svet, uči da rauzume svet oko sebe, da deluje na njega, da sarađuje I najzad da stvara “zajednički svet” sa drugima.

Kroz igru dete izražava ali istovremeno I razrešava svoje strahove, ljutnje, skrivene želje.

U drugoj godini se intenzivno odvija process psihološkog odvajanja (separacije) deteta od majke I osamostaljivanja (individuacija). Usklađivanje ova dva procesa I ovladavanje autonomijom je često buran process. Malo dete dosta vrremena provodi u pobuni, naročito ko 3.godine (faza prkosa). Tek nakon osvojene autonomije dete ulazi u mirniju fazu razvoja I postaje društveno I saradljivo.

Predškolski uzrast je I period naglog saznajnog razvoja. Senzomotorni razvoj započet u prvoj godini života nastavlja se I u drugoj I omogućava detetu da razume I deluje na svet “ovde I sada”, onako kako ga vidi I doživljava. Ono postaje sposobno da zamisli predmete I osobe I simbolizuje ih kroz igru, crtež I govor. Mišljenje na predškolskom uzrastu je intuitivno, magično I tek oko 6.godine naziru se začeci logičkog mišljenja na konkretnom nivou koje će tek na školskom uzrastu dostići pun razvo.

Add Comment